Šljiva je jedna od najrasprostranjenijih voćki na svijetu. Pripada rodu Prunus porodice Rosaceae, kao i ostalo koštuničavo voće – marelice, breskve, višnje, trešnje i bademi.
Poznato je više od 2.000 vrsta ovih voćki koje se razlikuju po izgledu stabla te po veličini, boji i obliku plodova.
Najraširenije su one s okruglim i ovalnim plodovima.
Prema bojama u uzgoju prevladavaju ljubičaste, plavo crne, crvene i žute sorte.
Najpoznatije su europska šljiva (Prunus domestica) i japanska šljiva (Prunus salicina) koje se uzgajaju isključivo zbog ukusnih plodova. U Hrvatskoj je najraširenija sorta poznata pod nazivom Bistrica, a dozrijeva krajem kolovoza i početkom rujna.
Uvjeti za uzgoj šljiva
Temperatura
Tijekom dubokoga zimskog mirovanja šljiva podnosi apsolutne minimalne temperature čak i do ispod -30 °C. U fazi otvaranja cvjetnih pupova, cvjetovi mogu ozepsti na temperaturi od -1 °C do -5 °C, a u fazi pune cvatnje pozeba se očekuje na temperaturama od -0,5 °C do -2,2 °C.
Kao i kod ostalih voćnih vrsta, mali plodići su još osjetljivi, pa stradaju na temperaturi od -0,5 °C do -2 °C.
Kakvoća ploda ovisi o srednjoj temperaturi tijekom lipnja, srpnja i kolovoza. Ako su srednje temperature tih mjeseci 18 – 20 °C, onda su ta područja odlična za proizvodnju šljive.
Voda
Kritična granica za uzgoj šljive je 600 mm oborina godišnje. Ta količina ovisi o više čimbenika: o rasporedu oborina, tlu, temperaturama u tijeku vegetacije itd. Srećom u hrvatskoj, u šljivarskim krajevima, padne i više od 800 mm oborina.
Tlo
Šljivi odgovaraju duboka tla, propusna, lagana, humusna te bogata fosforom i kalijem.
Može podnijeti i teža tla, no za sigurnu i redovitu rodnost potrebno je poboljšati njihova svojstva agromelioracijskim mjerama uz dodavanje stajskoga gnoja. Za šljivu najviše odgovara pH 6,0 – 7,5. Tla koja sadrže više od 10 % vapna nisu pogodna za njezina uzgoj.
Zdravstvene prednosti šljiva
Šljive neće samo utažiti glad ili vas osvježiti i dati energiju, nego će prvenstveno zaštititi vaše zdravlje. Šljiva se “brine” za cjelokupno zdravlje i neutralizira štetno djelovanje slobodnih radikala te tako štiti od mnogih bolesti.
1. Čuva zdravlje srca
Šljiva je bogata mineralom kalijem koji pomaže u kontroli krvnog tlaka i srčanih otkucaja. Osim kalija važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca ima i vitamin C.
Istraživanja su pokazala da je konzumacija povrća i voća s visokim udjelom ovog vitamina usko povezana sa smanjenjem rizika od bolesti srca i moždanog udara.
2. Pomaže u apsorpciji željeza
Sposobnost šljive da poboljša apsorpciju željeza u tijelu također je dokazana brojnim studijama, za što je opet zaslužan vitamin C. Dobra apsorpcija željeza je od velike važnosti za prevenciju najčešće vrste anemije – sideropenične anemije.
3. Poboljšava probavu
Određeni spojevi prisutni u šljivama od velike su koristi za pravilno funkcioniranje probavnog sustava i uklanjanje problema zatvora. Najznačajnija su dijetalna vlakna, sorbitol i izatin.
Poznati narodni lijek protiv zatvora je kompot od suhih šljiva. Kratko prokuhajte nekoliko suhih šljiva te ih konzumirajte, najbolje ujutro na tašte, s tekućinom u kojoj su se kuhale.
4. Regulira razinu šećera
Šljive imaju vrlo nizak glikemijski indeks što ih čini odličnim saveznikom u kontroli razine šećera.
Topiva vlakna iz šljiva pomažu u normalizaciji razine šećera u krvi tako što usporavaju brzinu kojom hrana napušta želudac te kontroliraju oslobađanje glukoze u krvi nakon obroka.
Topiva vlakna povećavaju osjetljivost organizma na inzulin i zbog toga mogu igrati korisnu ulogu u prevenciji i liječenju dijabetesa tipa 2.
5. Pomaže u mršavljenju
Ovi ukusni, sočni plodovi ne sadrže zasićene masti i imaju vrlo malo kalorija. U 100 grama šljiva sadržano je svega 46 kalorija.
Topiva vlakna iz šljiva doprinose mršavljenju jer stvaraju osjećaj punoće u želucu čime se sprečava prejedanje, a samim time i debljanje.
6. Čuva zdravlje kostiju
Velike količine flavonoida i fenolnih spojeva iz šljiva zaslužne su za očuvanje koštane mase.
Tu je i mineral bor koji aktivno sudjeluje u očuvanju hrskavičnog tkiva te gustoće kostiju.
Istraživanja su otkrila da redovita konzumacija šljiva pridonosi općem zdravlju kostiju, osobito kod žena u postmenopauzi.
7. Štiti ljepotu i zdravlje kože
Vitamin E i beta-karoten štite stanice od slobodnih radikala čime se prevenira gubitak elastičnosti kože, usporava pojava bora i ostalih znakova starenja.
Šljiva sadrži visoku količinu antioksidansa sa snažnim protuupalnim svojstvima. Oni poboljšavaju cirkulaciju i stanični metabolizam što pozitivno djeluje na očuvanje elastičnosti kože, a istovremeno sprečava pojavu upala, akni i bora.
Šljiva također ubrzava zacjeljivanje rana, regenerira oštećeno tkivo i smanjuje vidljivost ožiljaka.
8. Brine o zdravlju kose
Slaba, krhka i tanka kosa može biti posljedica djelovanja slobodnih radikala.
Šljiva pomaže u borbi za zdravlje kose te protiv preuranjene pojave sijedih vlasi i ćelavosti kod muškaraca.
Vitamin E prisutan u plodu šljive jača stanične membrane i suzbija napad slobodnih radikala na folikule vlasišta. Vitamin C pomaže u eliminaciji peruti koja začepljuje folikule i inhibira rast kose.
Visok udio minerala željeza u ovom voću poboljšava cirkulaciju, što doprinosi bržem rastu kose te je čini čvršćom
Nutritivne vrijednosti šljive
Nutritivne vrijednosti na 100 grama sirove šljive.
- Kalorije: 46
- Proteini: 0.7g
- Ugljikohidrati: 11.4g
- Masti: 0.3g
- Vlakna: 1.4g
Od vitamina i minerala šljive se najviše ističu sadržajem vitamina C gdje na 100 grama donose 9.5mg vitamina C što je otprilike 10% dnevnog preporučenog unosa prema službenim smjernicama.
Sadrže i 6.4µg vitamina K što je nešto manje od 10% dnevnog preporučenog unosa.
Od minerala, izuzev kalija kojeg sadrže 157mg, šljive nemaju istaknut sadržaj jednog minerala već u malim tragovima sadrže magnezij i fosfor.
Skladištenje šljiva
Postoji nekoliko načina kako možete skladištiti šljive, ovisno o tome koliko ih dugo želite čuvati i u kojem obliku ih planirate koristiti. Ovdje ćemo navesti najčešće metode koje su jednostavne za primjenu i vrlo učinkovite.
1. Skladištenje svježih šljiva u hladnjaku
Jedan od najčešćih načina skladištenja svježih šljiva je u hladnjaku. Ovo je idealno rješenje ako planirate konzumirati šljive u roku od nekoliko dana do tjedan dana. Evo nekoliko savjeta za čuvanje svježih šljiva u hladnjaku:
- Umotavanje u papir: Prije nego što šljive stavite u hladnjak, umotajte ih u papirnate ručnike ili stavite u papirnate vrećice. Ovaj korak pomoći će apsorbirati višak vlage, sprječavajući truljenje.
- Spremanje u perforirane vrećice: Možete koristiti i perforirane plastične vrećice koje omogućuju cirkulaciju zraka čime se smanjuje nakupljanje vlage unutar vrećice.
- Održavanje idealne temperature: Optimalna temperatura za skladištenje šljiva u hladnjaku je između 0 i 4°C. Na toj temperaturi šljive mogu trajati od 5 do 7 dana.
2. Zamrzavanje šljiva
Ako želite čuvati šljive duže vrijeme, zamrzavanje je odlična opcija. Zamrznute šljive možete koristiti u pripremi džemova, smoothieja, kolača ili drugih jela.
Evo kako pravilno zamrznuti šljive:
- Priprema šljiva: Prije zamrzavanja, operite šljive i osušite ih. Zatim ih prepolovite i izvadite koštice. Možete ih ostaviti u polovinama ili narezati na četvrtine, ovisno o vašim preferencijama.
- Blanširanje (opcionalno): Blanširanje šljiva prije zamrzavanja može pomoći u očuvanju njihove boje i okusa. Potopite ih kratko u kipuću vodu (1-2 minute), a zatim ih brzo ohladite u ledenoj vodi.
- Pakiranje: Stavite šljive na pladanj u jednom sloju i stavite ih u zamrzivač dok se ne smrznu (oko 2-3 sata). Nakon toga, premjestite ih u vrećice za zamrzavanje, istisnite višak zraka i dobro zatvorite vrećicu.
- Rok trajanja: Zamrznute šljive možete čuvati u zamrzivaču do 12 mjeseci.
Kako ubaciti šljive u prehranu
Planirate li suhe šljive uvrstiti u redovitu prehranu, lako ih možete ponijeti na posao i jesti kao međuobrok u bilo koje doba dana. Možete napraviti i voćne sokove, salatu, ali i kupiti jogurt od šljiva. Također možete napraviti džem od šljiva.
Neki nama najdraži recepti:
Knedle sa šljivama
Sastojci (Broj osoba: 7):
- 3 veća krumpira (1/2 kg)
- oštro brašno
- 1 jaje
- 1 žlica soli
- malo ulja
- očišćene šljive
Postupak pripreme:
- Krumpir oguliti, narezati na kockice i skuhati za pire. Dok se krumpir kuha očistiti šljive od koštica i oprati ih.
- Kuhani krumpir ohladiti i zgnječiti.
- U krumpir dodati jaje, sol i ulje te dodavati brašno po potrebi dok se ne dobije fina glatka lopta.
- Tijesto razvaljati i narezati na jednake komadiće u koje se stavlja šljiva. Rubove preklopiti i stisnuti u lijepu lopticu. Potom uvaljati u brašno da ne dođe do lijepljenja.
- Knedle kuhati 15-20 minuta i prema želji poslužiti u umaku od šljiva, vrhnja ili s krušnim mrvicama.
Pita sa šljivama
Sastojci:
- 30 dag brašna
- 2 žumanjka
- 1 dl mlijeka
- 6 dag šećera
- 8 dag maslaca
- 2 dag kvasca
- sol
Nadjev:
- 1/2 kg šljiva
- 8 dag šećera
- malo maslaca za namašćivanje lima
Priprema:
- Pomiješajte sve sastojke za tijesto i dobro izmijesite.
- Ostavite da se digne.
- Razvaljajte na debljinu pola cm i prebacite u lim za pečenje.
- Po tijestu rasporedite šljive i posipajte šećerom. Gornji sloj možete ukrasiti traka od tijesta (na način da napravite mrežu).
- Ostavite da se ponovno digne te ispecite dok tijesto ne poprimi boju.